Jesu li državne mirovine dovoljne za pokrivanje troškova života u Europi?
U 20 od 39 europskih zemalja nisu, prema istraživanju tvrtke Moorepay koja se bavi obračunom plaća i upravljanjem ljudskim resursima. Troškovi života ne uključuju najamninu. Kada bi se i ona uračunala, broj zemalja u kojima mirovine nisu dovoljne vjerojatno bi bio znatno veći, prenosi N1.
Koliki dio troškova života pokrivaju državne mirovine (bez najamnine) krajem 2025.?
U 39 europskih zemalja – uključujući članice EU-a, zemlje kandidatkinje, zemlje EFTA-e i Ujedinjeno Kraljevstvo – udio mirovina u troškovima života kreće se od 22 % u Gruziji do 225 % u Luksemburgu.
Podaci se odnose na troškove života jedne osobe i jednu prosječnu mirovinu krajem listopada 2025.
Moorepay je prikupio podatke o prosječnim mirovinama, dok podaci o troškovima života dolaze s platforme Numbeo i predstavljaju nacionalni prosjek. Stvarno stanje može varirati ovisno o gradu.
Primjerice, u Luksemburgu prosječna državna mirovina iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života 12.791 euro. To znači višak od 15.989 eura – odnosno mirovina je više nego dvostruko veća od troškova života.
Mirovine su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210 %) i Finskoj (208 %). Španjolska (199 %) i Danska (189 %) također su blizu toj razini.
U nekoliko drugih zemalja udio mirovina u troškovima života kreće se između 150 % i 180 %, što je i dalje relativno visoko.
To su Island (179 %), Norveška (178 %), Njemačka (176 %), Belgija (170 %), Austrija (165 %), Francuska (160 %), Nizozemska (159 %) i Švedska (158 %).
Šest zemalja nalazi se u rasponu između 100 % i 150 %. Državne mirovine ondje su još uvijek dovoljne za pokrivanje troškova života jedne osobe (bez najamnine), ali višak je ograničen.
To su Švicarska (131 %), Irska (126 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (120 %), Poljska (112 %), Češka (108 %) i Grčka (103 %).
U 20 zemalja mirovine nisu dovoljne
U nekim slučajevima ipak pokrivaju više od 80 % troškova života. To su Slovenija (95 %), Slovačka (94 %), Estonija (91 %), Portugal (90 %), Crna Gora (89 %), Litva (85 %), Hrvatska (82 %) i Mađarska (81 %).
Međutim, u mnogim zemljama situacija je loša – u nekima mirovine pokrivaju manje od 65 % troškova života.
Albanija (29 %), Ukrajina (29 %) i Moldavija (42 %) nalaze se pri dnu, uz Gruziju (22 %). U svim tim zemljama mirovine ne pokrivaju ni polovicu troškova života.
Udio mirovina u troškovima života iznosi i 53 % u Bosni i Hercegovini, 58 % na Cipru, 61 % u Sjevernoj Makedoniji, 64 % u Turskoj i 65 % u Latviji.
Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu u Oxfordu, ističe da su neke zemlje EU-a jednostavno siromašnije od drugih te da obitelji često moraju nadopunjavati prihode svojih starijih članova i pomagati im.
Regionalne razlike: sjever/zapad naspram istoka Europe
Uočljive su jasne geografske razlike.
U sjevernoj i zapadnoj Europi, uključujući nordijske zemlje, mirovine često pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života.
U srednjoj Europi pokrivenost je umjerena, dok u istočnoj Europi i na Balkanu mirovine uglavnom pokrivaju samo dio troškova.
Euronews izračunao je i pokazatelj „prosječne mirovinske potrošnje po korisniku“ kako bi se utvrdilo koje zemlje nude najviše mirovine u Europi.
Taj pokazatelj odnosi se na bruto starosne mirovine prema podacima Eurostata. Međutim, Moorepay je koristio drugačiju metodologiju i podatke iz domaćih izvora, uključujući medije.
Starije osobe u Europi uglavnom se oslanjaju na mirovine kao glavni izvor prihoda.
Prema OECD-u, dvije trećine (66 %) prihoda osoba starijih od 65 godina dolazi iz javnih transfera.
Privatne i profesionalne mirovine u nekim europskim zemljama također imaju značajan udio.
David Sinclair, izvršni direktor International Longevity Centre UK, naglašava da je struktura mirovinskog sustava svake zemlje ključan čimbenik koji utječe na visinu mirovina.