Ovakvi susreti otvaraju prostor za razmjenu iskustava i očekivanja te za adresiranje izazova s kojima se povratnici najčešće susreću, poput administrativnih procedura ili integracije na tržište rada, prenosi forbes.hr.
“Jaz između Austrije i Hrvatske se smanjuje, u Hrvatskoj plaće rastu, što dodatno potiče interes za povratak naših ljudi iz DACH regije. Dodatno, potreba hrvatskih tvrtki za radnicima hrvatskog podrijetla sve je veća. Zato HGK Predstavništvo u Austriji već dvije godine provodi aktivnosti na terenu, pruža informacije o prilikama u Hrvatskoj, programima i mjerama Vlade RH te usmjerava iseljenike da znaju kome se mogu obratiti”, pojasnila je Daniela Reinisch, direktorica Predstavništva HGK u Austriji.
Važnost stvaranja poticajnog okruženja za povratak te jačanja veza s iseljeništvom istaknuo je i veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji, Daniel Glunčić.
“Vrlo dobri gospodarski pokazatelji potvrđuju stabilan i ohrabrujući razvoj hrvatskoga gospodarstva. Osobito raduje činjenica da mladi ljudi danas u Hrvatskoj imaju vrlo dobre mogućnosti za zaposlenje, profesionalni napredak i izgradnju budućnosti. Stoga, s posebnim zadovoljstvom podržavamo ovaj događaj, koji predstavlja vrijedan doprinos jačanju veza s hrvatskim iseljeništvom i poticanju povratka u Hrvatsku”, naglasio je Glunčić.
Naglasivši da su već uspostavljeni određeni mehanizmi za poticanje povratka, ali i da postoji prostor za jaču koordinaciju, nadovezao se Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
“Današnji susret pokazuje koliko naši iseljenici i njihovo iskustvo vrijede za razvoj hrvatskog gospodarstva. Cijela Vlada aktivno potiče povratak kroz mjere poput ‘Biram Hrvatsku’ i porezne olakšice. Dodatno, pokrenute su i nove inicijative, poput LearnCro aplikacije za učenje hrvatskog jezika, koje dodatno povezuju iseljenike s Domovinom i potiču ih da ponovno grade svoju budućnost u Hrvatskoj”, rekao je Milas.
Motivacija za povratak kod iseljenika je raznolika i nerijetko osobne prirode. Hrvati izvan Hrvatske podijeli su da žele biti bliže svojoj obitelji, žele ponovo imati osjećaj pripadnosti i žele raditi u poznatom kulturnom i jezičnom okruženju.
“Naša obitelj ima snažne veze s Hrvatskom i uvijek osjećamo posebnu povezanost s domovinom. Trenutno se proizvodnja i trgovina nalaze u blizini Salzburga u Austriji, gdje nudimo dekorativne svijeće za razne prigode. Već sada prodajemo naše svijeće i u Hrvatsku. Hrvatska nam se čini kao tržište s velikim potencijalom, pa je u budućnosti moguće i otvaranje vlastite trgovine, što bi nam omogućilo da dio obitelji i poslovanja ponovno bude prisutan u domovini”, rekla je sudionica događanja, iseljenica Ružica Mašić.
Predstavnici poslovnog sektora na događanju su istaknuli da domaće tvrtke sve više nude konkurentne uvjete rada i mogućnosti razvoja, uz sve izraženiju potrebu za visokokvalificiranim kadrovima.
Središnji dio programa činila je panel rasprava “Što se promijenilo i zašto se isplati vratiti?” na kojoj su sudjelovali ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar, savjetnik ministra u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Vjekoslav Špoljarić, predstavnica Ministarstva demografije i useljeništva Anita Stipić, zatim glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja te Antonela Stanić kao povratnica u Hrvatsku iz Švedske. Stanić je pojasnila kako izgleda povratak u Hrvatsku nakon života vani, oko čega se bitno informirati, koje su prednosti, a koje prepreke.
“Na povratak u Hrvatsku odlučili smo se prvenstveno zbog djece i želje za sigurnijim i kvalitetnijim životom. Plan je bio pokrenuti vlastiti posao, a mjere samozapošljavanja i “Biram Hrvatsku” bile su dodatni poticaj. Kroz par mjeseci informirali smo se na HZZ-u, izradili poslovni plan i ostvarili potpore koje su se pokazale vrlo korisnima i moram reći da povratak nismo požalili”, pojasnila je Stanić.
Zaključeno je da je za učinkovitije korištenje potencijala povratka iseljenika nužno dodatno razvijati platforme za povezivanje iseljeništva i gospodarstva, osigurati dostupnost relevantnih informacija te unaprijediti institucionalni okvir koji prati procese povratka.