Još 2023. IBM je privukao pozornost javnosti velikom odlukom da otpusti gotovo 8000 zaposlenika, većinom iz sektora ljudskih resursa, objavljuje ICT Business.
Cilj? Automatizirati ponavljajuće zadatke pomoću umjetne inteligencije i pritom uštedjeti vrijeme i novac. Bio je to dio sve šire digitalne transformacije u tehnološkoj industriji, kojoj su se pridružili i divovi poput Googlea i Spotifya.
U središtu IBM-ove promjene bio je AskHR, sofisticirani AI chatbot. No, nije se radilo o običnom virtualnom pomoćniku za nekoliko često postavljanih pitanja – ovaj je alat preuzeo čak 94 posto rutinskih HR zadataka, od zahtjeva za godišnji odmor do podrške pri obračunu plaća. Rezultat? Nevjerojatna produktivnost koja je donijela više od 3,5 milijardi dolara ušteda u više od 70 kategorija poslova.
Izgledalo je kao školski primjer učinkovite automatizacije. A onda je uslijedio preokret.
Unatoč početnom valu otkaza, broj zaposlenih u IBM-u ponovno je počeo rasti – na iznenađenje čak i samog vodstva tvrtke. Izvršni direktor Arvind Krishna priznaje da je umjetna inteligencija ne samo pojednostavila operacije već i oslobodila resurse za strateška ulaganja.
Zahvaljujući tim uštedama, IBM je ponovno započeo zapošljavanje – ovog puta fokusirajući se na softverske inženjere, prodajne predstavnike i marketinške stručnjake. Uloge koje zahtijevaju kreativnost, kritičko razmišljanje i ljudsku interakciju ponovno su postale ključne.
Pojednostavljeno, AI je preuzeo predvidljive, nisko-interaktivne zadatke i omogućio prostor – i proračun – za radna mjesta koja strojevi još uvijek ne mogu lako zamijeniti. Tvrtka nije samo ukinula radna mjesta – promijenila je cijeli model zapošljavanja.
IBM-ovo iskustvo nije iznimka. U mnogim industrijama, tvrtke otkrivaju da automatizacija, iako ukida određene zadatke, istodobno stvara nove potrebe. Od Duolinga do raznih platformi za korisničku podršku, mnoge su zamijenile zaposlenike chatbotovima, da bi naknadno shvatile kako automatizacija ima svoje granice. U nekim slučajevima morali su ponovno zaposliti ljude kako bi pokrili ono što AI nije mogao odraditi.
Ključ uspjeha leži u načinu na koji se koristi ušteda. IBM-ova strategija reinvestiranja pokazala se presudnom – osobito u osiguravanju da umjetna inteligencija ne zamijeni samo radnike, već i potakne otvaranje radnih mjesta veće vrijednosti.
Ponovno se ističe AskHR. Samo u 2024. platforma je obradila više od 11,5 milijuna interakcija, a zadovoljstvo korisnika (mjereno Net Promoter Scoreom – NPS) poraslo je s -35 na +74 u svega nekoliko godina. Ipak, oko šest posto upita i dalje je zahtijevalo ljudsku intervenciju – dokaz da AI može biti podrška, ali ne i potpuna zamjena za određene oblike stručnosti.
IBM-ova priča nudi uvid u brzo mijenjajući svijet rada. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, do 2030. bi moglo nestati čak 92 milijuna radnih mjesta zbog automatizacije – no to je tek pola priče. Već sada nastaju nova, često bolje plaćena zanimanja, poput trenera umjetne inteligencije, konzultanata za etiku ili stručnjaka za strojno učenje.
Za poslodavce, izazov će biti pripremiti radnu snagu za tu promjenu – kroz prekvalifikaciju, usavršavanje i nove strategije zapošljavanja koje odgovaraju stvarnosti digitalnog doba. Za radnike, to znači potrebu za prilagodbom i prihvaćanje cjeloživotnog učenja kao novog standarda.
U IBM-u, umjetna inteligencija nije samo promijenila način na koji se posao obavlja – prisilila je cijelu organizaciju da ponovno promisli što posao uopće znači. I to bi mogao biti njezin najhumaniji učinak do sada.
Izvor: ICT Business
