U svakoj od četiri najveće ekonomije EU-a (Njemačka, Francuska, Španjolska i Italija), više od 5 milijuna radnika nije moglo priuštiti jednotjedni odmor, prema podacima Eurostata koje je objavila Europska konfederacija sindikata (ETUC), prenosi N1.
"Odmor s obitelji ili prijateljima važan je za naše fizičko i mentalno zdravlje te je temeljni dio europskog socijalnog ugovora,” rekla je glavna tajnica ETUC-a Esther Lynch, kritizirajući trenutnu situaciju.
Siromaštvo u pogledu odmora među radnicima nastavlja rasti
Siromaštvo u vezi s godišnjim odmorom među radnicima raste diljem EU-a, što označava treću uzastopnu godišnju stopu rasta.
U 2022. godini, 40,5 milijuna zaposlenih osoba izjavilo je da si ne može priuštiti jednotjedni odmor izvan doma. Taj se broj povećao na 41,5 milijuna u 2023. — povećanje od preko milijun radnika u samo jednoj godini. Udio pogođenih radnika porastao je s 14 % na 15 %.
"Rezultati su posljedica sve nejednakije ekonomije, u kojoj su radnici prisiljeni odreći se odmora zbog rastućih troškova smještaja, prijevoza i hrane, uz pad kupovne moći i špekulacije,” navodi ETUC.
Jaz između istoka i zapada u pristupačnosti godišnjeg odmora
Podaci otkrivaju veliku razliku u pristupačnosti godišnjeg odmora diljem EU-a, osobito između istočne/južne i zapadne/sjeverne Europe.
Rumunjska je na vrhu ljestvice, s 32 % radnika koji si ne mogu priuštiti jednotjedni odmor. Slijede Mađarska (26 %), Bugarska (24 %), Portugal i Cipar (oboje 23 %), te Slovačka (22 %).
Nordijske zemlje — Finska, Švedska i Danska — zajedno s Nizozemskom, Luksemburgom i Slovenijom, bilježe najniže razine siromaštva u pogledu odmora, u rasponu između 5 % i 7 %.
Češka, Austrija i Belgija izvijestile su o stopama siromaštva u pogledu odmora na ili ispod 10 %.
Unatoč svojoj ekonomskoj težini, čak i najveće ekonomije EU-a bilježe zabrinjavajuće razine siromaštva u vezi s godišnjim odmorom. Među velikom četvorkom EU-a, Španjolska (18 %) i Italija (17 %) prelaze prosjek EU-a od 15 %. Francuska (12 %) i Njemačka (11 %) su ispod prosjeka, ali obje i dalje iznad 10 %.
Prema istraživanju koje je provela Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao, većina Hrvata 79% ljudi planira odlazak na ljetovanje. Kada je destinacija u pitanju, građani i dalje planiraju ići unutar Hrvatske (71%), dok tek manji broj ispitanika na putovanje planira izvan granica Hrvatske (20%). Neki će, iako mali dio (9%), na ljetovanje i u Hrvatsku i u inozemstvo.
Velika četvorka EU-a:
Apsolutne brojke govore više od postotaka. Više od 5 milijuna radnika u svakoj od zemalja velike četvorke EU-a nije si moglo priuštiti odmor u 2023. godini. U Italiji je taj broj iznosio 6,2 milijuna, zatim 5,8 milijuna u Njemačkoj, 5,6 milijuna u Španjolskoj i 5,1 milijun u Francuskoj.
Više od 3,5 milijuna radnika u Rumunjskoj i Poljskoj također nije moglo priuštiti godišnji odmor. Ova brojka bila je veća od 1,5 milijuna u Mađarskoj i Portugalu.
U Austriji i Nizozemskoj, više od 550.000 radnika nije moglo priuštiti niti jednotjedni odmor unatoč tome što su zaposleni ili imaju vlastiti posao.
"Nakon što ljudi marljivo rade cijelu godinu, najmanje što bi trebali moći očekivati jest da si mogu priuštiti godišnji odmor — on ne bi smio postati luksuz za rijetke,” rekla je Lynch.
"Međutim, ovi podaci pokazuju da Europa ima krizu kvalitetnih radnih mjesta i da se naš socijalni ugovor i dalje urušava zbog rastuće ekonomske nejednakosti.”
Je li siromaštvo u vezi s odmorom povezano s prihodima?
Postoji umjereno jaka negativna korelacija između udjela radnika koji si ne mogu priuštiti jednotjedni odmor i godišnjeg neto prihoda. To znači da kako rastu neto prihodi, udio radnika koji si ne mogu priuštiti takav odmor obično opada.
Međutim, budući da je korelacija umjerena, to također pokazuje da u nekim zemljama taj odnos nije jak ili ne prati opći trend.
Primjerice, Irska (43.897 €) imala je jedan od najviših godišnjih neto prihoda u EU-u 2023., ali siromaštvo u vezi s odmorom i dalje je relativno visoko. Suprotno tome, Slovenija ima nisku razinu siromaštva među radnicima, iako su prihodi slični zemljama u kojima više ljudi ima problema s priuštiti si odmor.
Snažna korelacija između radnika i opće populacije
Uspoređujući radnike (u dobi od 15 do 64 godine) i opću populaciju stariju od 16 godina, otkrivena je snažna korelacija: što je veći udio radnika koji si ne mogu priuštiti odmor, to je veći i među ukupnom populacijom.
U 2023. godini, među općom populacijom, udio onih koji si ne mogu priuštiti jednotjedni odmor kretao se od 11 % u Luksemburgu do 60 % u Rumunjskoj, dok je prosjek EU-a iznosio 29 %.
To sugerira da je stopa među općom populacijom gotovo dvostruko veća od one među radnicima.
Stručnjaci su primijetili da su razlike između zemalja u velikoj mjeri povezane sa snagom njihovih gospodarstava.
Razina raspoloživog dohotka igra ključnu ulogu jer izravno utječe na sposobnost ljudi da troše na odmore — osobito kada se gledaju podaci za opću populaciju.
ETUC poziva nacionalne vlade da u potpunosti provedu Direktivu o minimalnoj plaći te poziva Europsku komisiju da osigura da Paket o kvalitetnim poslovima, koji se očekuje ove godine, uključuje zakone za uravnoteženje gospodarstva — uz uvjet poštivanja kolektivnog pregovaranja za pristup javnim ugovorima.
Izvor: N1
