Gotovo da nema osobe koja se nije susrela s posljedicama stresa, bilo da se radi o napetosti, iscrpljenosti ili gubitku motivacije na poslu. Iako je stres često oku nevidljiv, njegov utjecaj na naše svakodnevno funkcioniranje i profesionalni razvoj iznimno je snažan. No, koliko su hrvatski zaposlenici doista pod stresom i koji su glavni izvori tog pritiska?
Odgovore na ta pitanja donosi novo istraživanje koje su zajedničkim snagama proveli Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po portalu MojPosao, i udruga CESI, Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Žene pod većim pritiskom
Iako stres ne bira zanimanje ni sektor, čini se da ne pogađa sve jednako. Rezultati istraživanja pokazuju da žene u Hrvatskoj osjećaju veći teret stresa i mentalne opterećenosti nego muškarci, čak 59% žena navodi da doživljava visoku razinu stresa, u usporedbi s 48% muškaraca.
S druge strane, manji udio ispitanika iz obje skupine smatra da im je stanje dobro – tek 19% muškaraca i 23% žena ocijenilo je svoju razinu stresa niskom.
Zanimljivo, muškarci češće zauzimaju „neutralnu“ poziciju: 33% njih kaže da im stres nije ni previše ni premalo izražen, dok se tako osjeća tek 18% žena.
Roditeljstvo kao dodatni izvor pritiska
No, razlika među spolovima nije jedina koja se istaknula. Roditeljstvo također ima važnu ulogu u doživljaju stresa.
Većina zaposlenih, bez obzira imaju li djecu ili ne, osjeća visoku razinu stresa i mentalne opterećenosti – no taj je osjećaj nešto izraženiji među roditeljima. Čak 60% onih koji imaju djecu navodi visoku razinu stresa, u usporedbi s 57% onih bez djece.
Drugim riječima, roditelji u prosjeku osjećaju nešto veću mentalnu iscrpljenost, što i ne čudi s obzirom na dodatne obveze i balansiranje između posla i obitelji.
Kad dan jednostavno nema dovoljno sati
Bez obzira na spol, većina zaposlenih u Hrvatskoj dijeli isti osjećaj, dan jednostavno nema dovoljno sati. Podaci pokazuju da su posao i manjak vremena u danu daleko najveći izvori stresa za obje skupine.
Muškarci stres povezan s poslom ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,9, dok žene daju tek nešto višu – 4,0. Kad je riječ o nedostatku vremena, jaz je još izraženiji: žene ga ocjenjuju s 4,2, a muškarci s 4,0, što jasno govori da žene češće osjećaju pritisak kroničnog manjka vremena i preopterećenosti obavezama.
No, izvan radnog mjesta stvari se dodatno kompliciraju. Kućanske obaveze predstavljaju veći izvor stresa za žene (3,2) nego za muškarce (2,6), što ukazuje da se teret svakodnevnog kućnog rada još uvijek neravnomjerno raspoređuje. Sličan trend vidi se i kod brige o djeci, koja ženama nosi više stresa (2,5) nego muškarcima (2,1).
Kad je riječ o financijama i zdravlju, razlike su manje, ali i dalje prisutne – žene izvještavaju o nešto višoj razini stresa (3,2 za financije i 3,1 za zdravlje) u usporedbi s muškarcima (3,1 i 3,0). Partnerski odnosi i briga o drugim članovima obitelji uzrokuju slične razine stresa kod oba spola, s ocjenama od oko 2,3 do 2,5.
Kad se promatra kroz prizmu roditeljstva, slika postaje još složenija. Bez obzira imaju li djecu ili ne, zaposlenici doživljavaju sličnu ukupnu razinu stresa, ali roditelji su ipak pod nešto većim pritiskom. Prosječna ocjena stresa među roditeljima iznosi 3,0, dok je kod onih bez djece 2,7.
Glavni izvori stresa ostaju isti, odnosno posao i manjak vremena, no razlike u intenzitetu su jasne. Roditelji stres povezan s poslom ocjenjuju 3,8, a oni bez djece 3,9, dok kod manjka vremena jaz raste (4,2 kod roditelja naspram 4,0 kod onih bez djece). Drugim riječima, nedostatak vremena postaje još izraženiji kad posao treba uskladiti s obiteljskim životom.
Količina posla i plaća glavni su okidači stresa
Za većinu zaposlenih, izvor stresa počinje upravo ondje gdje provode najveći dio dana, odnosno na poslu. Istraživanje pokazuje da su prevelika količina posla i neadekvatna plaća daleko najčešći uzroci stresa za oba spola.
Ipak, žene češće osjećaju teret tih problema: 51% ispitanica navodi da ih opterećuje previše posla, a 54% ističe nezadovoljstvo plaćom. Kod muškaraca su ti udjeli nešto niži – 44% i 48%.
Očekivanja nadređenih također su važan izvor stresa. Više od trećine žena (37%) osjeća stres zbog zahtjeva i pritiska 's vrha', dok se tako osjeća 27% muškaraca.
Zanimljivo, vrsta posla sama po sebi češće stvara stres muškarcima (38%) nego ženama (26%), a prekovremeni sati su veći izvor napetosti za muškarce (27%) nego za žene (18%).
O istraživanju:
Većinu ispitanika čine žene (85%), dok muškarci čine 15% uzorka. Najzastupljenija je dobna skupina od 41 godine i više (46% muškaraca, 45% žena), a slijedi skupina od 31 do 40 godina s većim udjelom žena (42%) u odnosu na muškarce (35%). U dobi od 26 do 30 godina veći je udio muškaraca (17%) nego žena (10%), dok je najmanje ispitanika mlađih od 25 godina (2% oba spola). Većina sudionika ima visoku stručnu spremu (VSS/magistar struke) — 61% žena i 47% muškaraca. Srednja stručna sprema (SSS) češća je među muškarcima (34%) nego ženama (18%), dok je udio ispitanika s višom stručnom spremom (VŠS/prvostupnik) sličan kod oba spola (17% muškaraca, 15% žena). Najveći broj ispitanika dolazi iz Zagreba i okolice (57%), dok su ostale regije slabije zastupljene. Većina radi u privatnom sektoru, ponajviše u tvrtkama s pretežno domaćim vlasništvom (38%) te u onima s pretežno stranim vlasništvom (28%). U hrvatskim institucijama zaposleno je 20% ispitanika, dok manji udio radi u državnim tvrtkama (5%) i stranim institucijama (2%).