Radoholičar ili osoba s visokom radnom etikom? Na prvi pogled razlika se možda čini suptilnom, ali posljedice mogu biti drastične. Prema istraživanju Gallupa iz 2024., gotovo 30% zaposlenih globalno priznaje da posao često nosi kući i tom ne samo fizički, već i mentalno. I dok to mnogi još uvijek smatraju znakom ambicije, stručnjaci za mentalno zdravlje sve češće dižu crvenu zastavu: ovo nije posvećenost, već ovisnost o poslu.
Pojam „workaholic“ skovao je američki psiholog Wayne E. Oates davne 1971. u knjizi Confessions of a Workaholic. Opisao ga je kao opsesiju ili nekontroliranu potrebu za stalnim radom. I iako se čini da smo od tada evoluirali u poimanju rada i života, brojke pokazuju suprotno. Prema istraživanju McKinsey Health Institute iz 2023., burnout je prisutan kod čak 59% zaposlenika na globalnoj razini.
A kako zapravo izgleda radoholičar?
Nije to uvijek menadžer s kravatom ili rukovoditeljica s tabletom u ruci koja žonglira između sastanaka. Radoholičara ćete češće prepoznati po tome što ne može odmoriti ni kad je daleko od ureda. Misli o poslu prožimaju svaki trenutak dana, pa i noći. Često se odmaraju tek toliko da bi mogli ponovno raditi, a kad iscrpljenost uzme maha, ne pomaže ni san, ni vikend, ni godišnji odmor.
Ostavlja tag na cijelo tijelo
Stalni stres prirodno ostavlja trag na tijelu i psihi. Problemi s probavom, visoki tlak, kronični bolovi u leđima, nesanica - sve je to tek početak. Psihološke posljedice nisu manje ozbiljne: razdražljivost, emocionalna nestabilnost, povlačenje u sebe, pa i zlouporaba alkohola ili analgetika kako bi barem nakratko „isključili“ mozak. Najveći problem? Radoholičari rijetko vide da imaju problem. Sve do trenutka kada se njihove privatne i poslovne sfere ne uruše jedna za drugom.
Tu ključnu ulogu igraju HR stručnjaci, lideri i menadžeri koji moraju znati prepoznati prve znakove i znati kako intervenirati bez sukoba. Izravna konfrontacija rijetko vodi rezultatu. Bolji pristup je otvoren, nenametljiv razgovor. Takvom zaposleniku dobro je ponuditi razgovor s HR-om, možda s vanjskim stručnjakom, uz prijedloge kako si može pomoći, ali bez nametanja. Možda će inicijalno odbiti, ali takav razgovor često ostane u pozadini misli i dođe na naplatu kad osobne posljedice više nije moguće ignorirati.
Cijeli članak pročitajte na Alma Career Croatia blogu!