Tijekom 2025. na djelu je bio vrtlog makroekonomskih sila, a politička previranja i promjene monetarne politike držale su analitičare u stalnoj pripravnosti. Nakon postpandemijskog procvata 2021. i kasnijeg usporavanja, ovu godinu obilježili su trgovinski ratovi, prijetnje carinama i pad kamatnih stopa, objavljuje N1.
Prema OECD-u, čimbenici poput umjetne inteligencije i poboljšanih financijskih uvjeta trebali bi potaknuti globalni rast u nadolazećim godinama. Unatoč tome, rizici za gospodarsku proizvodnju i dalje postoje - uključujući slabljenje tržišta rada. Procjene rasta također se znatno razlikuju među zemljama kako se globalni poredak mijenja, pri čemu su promjene osobito povezane s tehnološkim razvojem i dominacijom resursa - među ostalim čimbenicima, piše euronews.
Prognoze OECD-a sugeriraju da će realni rast BDP-a u europodručju u 2025. zaostajati za dvama najvećim svjetskim gospodarstvima, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. No što slijedi u 2026. i 2027.? I kako pojedine zemlje stoje unutar europodručja?
Rast u 2025.: Finska na začelju
Do kraja 2025. predviđa se da će Irska zabilježiti najsnažniji rast u usporedbi s ostalim zemljama OECD-a, od 10,2 %. Taj je skok, prema izvješću OECD Economic Outlook objavljenom u prosincu 2025., "potaknut unaprijed plasiranim farmaceutskim izvozom uoči američkih carina“.
Irska se ističe kao iznimka u OECD-ovoj ljestvici, budući da su sljedeće najbrže rastuće zemlje Turska s 3,6 % i Poljska s 3,3 %.
Ipak, BDP u Irskoj često je varljiv pokazatelj zbog načina na koji je gospodarstvo strukturirano. Zbog tradicionalno niskih stopa poreza na dobit, Irska je dom velikom broju multinacionalnih kompanija koje u toj zemlji iskazuju dobit, čime se BDP umjetno iskrivljuje.
Na drugom kraju ljestvice OECD-a, predviđa se da Finska u 2025. neće zabilježiti nikakav rast. Slabo povjerenje potrošača i nagli pad stambene izgradnje, čiji je cilj ispraviti preveliku ponudu, snažno opterećuju gospodarsku proizvodnju, objasnio je OECD.
Sljedeće godine: rast od 1,2 % u europodručju
Predviđa se da će realni rast BDP-a u europodručju blago usporiti s 1,3 % u 2025. na 1,2 % u 2026., prije nego što poraste na 1,4 % u 2027. godini.
Povećane trgovinske napetosti bit će "neutralizirane poboljšanim financijskim uvjetima, kontinuiranim kapitalnim ulaganjima iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) te otpornim tržištima rada“, poručili su iz OECD-a.
Tri europska gospodarstva u prednosti
U 2026. godini, među 27 europskih zemalja, očekuje se da će realni rast BDP-a varirati od 0,6 % u Italiji do 3,4 % u Poljskoj i Turskoj. Litva slijedi s 3,1 %. Te su tri zemlje jedine za koje se predviđa da će premašiti globalni prosjek od 2,9 %.
Na donjem kraju ljestvice, iza Italije slijede Austrija i Finska (obje s 0,9 %). To su jedine zemlje s rastom ispod 1 %.
Španjolska predvodi rast među pet najvećih gospodarstava
OECD procjenjuje da će Španjolska u 2026. rasti po stopi od 2,2 %. To je najviša stopa među pet najvećih europskih gospodarstava, znatno ispred sljedeće najbliže zemlje, Ujedinjenog Kraljevstva, s 1,2 %.
Za Njemačku i Francusku predviđa se rast od 1 %, dok Italija bilježi najnižu stopu od 0,6 %.
Pet najvećih gospodarstava u 2027.
U 2027. godini Španjolska će ponovno zabilježiti najviši realni rast BDP-a među pet najvećih gospodarstava, iako će se stopa usporiti na 1,8 %. Njemačka bi trebala ubrzati s 1 % na 1,5 %. Ujedinjeno Kraljevstvo i Italija zabilježit će tek povećanje od 0,1 postotni bod u odnosu na 2026., dok će Francuska ostati nepromijenjena na 1 %.
OECD predviđa da će Turska u 2027. imati najvišu stopu rasta među 27 europskih zemalja, od 4 %.