Hrvatska ulaskom u eurozonu ima povijesnu priliku kroz jače izlaganje konkurentskim pritiscima, jačati konkurentnost svoje ekonomije, istaknuto je na jučerašnjoj konferenciji HUP horizonti, novom formatu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na kojem će dvaput godišnje predstavljati makroekonomske prognoze.
„To je preduvjet - da većim rastom produktivnosti postignemo i veću potencijalnu stopu rasta“, izjavio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, istaknuvši da u slučaju iskorištavanja pozitivnih poticaja Hrvatska u idućih pet do deset godina može računati na stopu rasta od oko tri posto u prosjeku, objavio je HRT.
„To je značajno više u odnosu na ono što smo navikli gledati u zadnjih 15 godina, kada je prosječni rast bio jedva 0,5 posto“, rekao je Stojić. No, da bi produktivnost rasla potrebno je provesti niz reformi za olakšanje uvjeta poslovanja - od smanjenja poreznog tereta, reforme pravosuđa, racionalizacije državne administracije, do smanjenja procedura za pokretanje poslovanja, naveo je Stojić.
Ocijenio je da je Hrvatska već napravila dosta dobre pomake u javnim financijama, što se ogleda u kontinuiranom smanjivanju javnog duga.
Podignuta prognoza rasta hrvatskog BDP-a
Stojić je predstavio četiri scenarija s ključnim makroekonomskim pokazateljima za ovu i iduću godinu. Prema osnovnom, čija je vjerojatnost 40 posto, hrvatski BDP će u ovoj godini porasti za jedan, a iduće godine za dva posto, dok bi inflacija nakon rasta od 6,5 posto u 2023., u idućoj godini trebala usporiti na 2,5 posto. HUP je tako značajno podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s obzirom da je ranije projicirao njegov pad za 0,5 posto, a smanjio je i procjenu rasta inflacije.
Prema pesimističnom scenariju koji ima 30 posto šanse za ostvarenje, BDP bi u ovoj godini pao za 0,3 posto, a stagnirao u idućoj. Inflacija bi bila niža, 5,5 posto u ovoj i 1,7 posto u idućoj godini.
Po stresnom scenariju, projiciranom u slučaju da dođe do snažnog povećanja volatilnosti na financijskim tržištima i snažnog pogoršanja uvjeta financiranja, a koji ima deset posto šanse za ostvarenje, hrvatski BDP bi u ovoj godini pao za 4,1 posto, a u 2024. za 4,2 posto, uz snažan rast nezaposlenosti.
U optimističnom scenariju čija vjerojatnost iznosi 20 posto, BDP bi u 2023. skočio za tri, a u 2024. godini za 3,5 posto, dok bi inflacija u ovoj godini iznosila 7,2 posto, a u 2024. bi rasla za 3,2 posto.
Ekonomistica OECD-a: U Hrvatskoj nedostatak kvalificirane radne snage
Hrvatska je u srpnju prošle godine započela službene pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a gošća prvog "HUP horizonta" je bila vršiteljica dužnosti direktorice odjela za ekonomiju OECD-a Isabell Koske, koja je za daljnji rast i razvoj hrvatskog gospodarstva apostrofirala važnost razvijanja vještina, s obzirom da su brojne hrvatske kompanije suočene s nedostatkom kvalificiranih radnika.
Tu su i potrebe za reformama s ciljem povećanja konkurentnosti i stranih ulaganja, što podrazumijeva unapređenje poslovnog okruženja i regulatornog okvira, a rekla je i da je OECD vrlo usredotočen na temu upravljanja državnim poduzećima.
Poslodavci se moraju boriti za svakog radnika
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber rekla je da je članstvo u OECD-u još jedna prilika za hrvatsko gospodarstvo da postane konkurentnije i produktivnije.
„Razloge za optimizam daju i ulazak u eurozonu i šengenski prostor s obzirom na to da su članstvom u zajedničkoj europskoj monetarnoj uniji nestali mnogi rizici, kamatne stope na kredite rasle su bitno sporije nego u drugim članicama EU-a, dok je rast hrvatskog BDP-a bio znatno snažniji nego u usporedivim zemljama EU-a“, navela je Weber.
Ocijenila je da je situacija na tržištu rada, u pogledu nedostatka radnika bez presedana u novijoj hrvatskoj povijesti. Stoga se poslodavci moraju boriti za svakog radnika, pri čemu je Weber ustvrdila da je rast plaća vrlo snažan, što potkrepljuje anketom među članicama HUP-a, koja je pokazala rast plaća veći od 15, a u nekim slučajevima i 20 posto.
Izvor: HRT
