Iza vas je još jedan uspješan, mada pomalo stresan, radni dan. Sve svoje zadatke odradili ste na vrijeme i na zadovoljavajući način, a kući ste stigli bez ’repova’. Drugim riječima, svi preduvjeti za predah od posla i okretanje privatnim obvezama, ili guštima, su bili zadovoljeni. Međutim, u trenutku kada se posegnuli za vratima hladnjaka kako biste se nagradili omiljenom slasticom, zazvoni mobitel. Zove šef. Kako reagirate?
Zovu li nas poslodavci izvan radnog vremena?
Prema anketi koju je MojPosao proveo krajem 2022. godine, više od polovice zaposlenika u Hrvatskoj barem povremeno prima pozive ili poruke od nadređenih izvan radnog vremena, obično jednom ili dvaput tjedno.
Takva komunikacija najčešće se događa zbog izvanrednih situacija koje zahtijevaju hitne odgovore, kao što su važni upiti klijenata ili zamjena odsutnog kolege.
Međutim, često se događa da su ti pozivi rezultat loše organizacije i neefikasne raspodjele poslova, što izaziva frustraciju među zaposlenicima.
S druge strane, 44% zaposlenih nikada ne dobiva pozive izvan radnog vremena, što često pripisuju jasnom razdvajanju poslovnog i privatnog života, bilo gašenjem službenog mobitela ili zauzimanjem stava da radno vrijeme mora biti strogo definirano.
Pravo na nedostupnost
Izmjenama i dopunama Zakona o radu u Hrvatskoj, koje su stupile na snagu početkom 2023. godine, obuhvaćeno je i pitanje prava radnika na nedostupnost izvan radnog vremena.
U kraćim crtama, tijekom korištenja odmora i dopusta „radnik i poslodavac moraju voditi računa o pravu na nedostupnost u profesionalnoj komunikaciji”, a to znači i da radnik „bez trpljenja štetnih posljedica ima pravo odbijanja radnog zadatka”.
Predviđa se, naravno, i iznimka u vidu tzv. „prijeke potrebe”. Tako se pravo na nedostupnost ne primjenjuje ako se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti. Iako je ovo značajan korak naprijed, nedovoljno je jasno definirano što čini hitnu situaciju, odnosno 'prijeku potrebu', a dodatne smjernice i razrada ovog pitanja potrebni su kako bi se izbjegla zloupotreba i osiguralo poštivanje prava radnika.
Kako to rade drugi?
Dio europskih zemalja ima zakone koji štite pravo zaposlenika na nedostupnost izvan radnog vremena i neometano slobodno vrijeme.
Francuska je predvodnica u ovoj oblasti, budući da je 2013. godine donijela sporazum o kvaliteti života, kojim je potaknula poduzeća da ne narušavaju privatni život zaposlenika. Ovo pravo je 2016. godine uvršteno u zakon.
Slično tome, njemačke tvrtke poput Volkswagena, BMW-a i Pume dobrovoljno su uvele ograničenja u vezi s vremenom kada menadžeri smiju slati e-poruke izvan radnog vremena. U Portugalu je donesen zakon koji nalaže poslodavcima da se suzdrže od kontaktiranja radnika tijekom njihovog odmora, osim u hitnim slučajevima, itd.
Kada je u redu kontaktirati zaposlenike van radnog vremena?
Iznimno je važno održavati jasno razgraničenje između poslovne i privatne sfere.
Ova granica nije samo preporučljiva, već je neophodna za mentalno zdravlje i dugoročnu produktivnost zaposlenika. Bez nje, dolazi do zamagljivanja uloga i odgovornosti, što može rezultirati povećanim stresom, smanjenom motivacijom i općim nezadovoljstvom radnika. Stoga, poslovni i privatni život trebaju ostati u ravnoteži, a ključna točka u tom procesu je radno vrijeme.
Dakako, uvijek može doći do nepredviđenih situacija.
Poslodavac bi trebao kontaktirati zaposlenike izvan radnog vremena isključivo u iznimnim situacijama koje ne mogu čekati do sljedećeg radnog dana. Takve situacije uključuju hitne slučajeve koji bi mogli ozbiljno ugroziti poslovanje, prouzročiti znatnu financijsku štetu, ili narušiti odnos s ključnim klijentima.
U tim slučajevima, važno je da nadređeni jasno objasni razlog kontaktiranja i da se zaposleniku zahvali za njegovu dodatnu angažiranost. Dodatna kompenzacija za rad izvan radnog vremena također može biti prikladna i doprinosi pozitivnijem radnom okruženju.