Porezne stope na osobni dohodak diljem Europe značajno variraju. Različite porezne politike i sustavi glavni su razlog tih razlika, prenosi N1.
Visina prihoda, bračni status i broj uzdržavane djece imaju veliku ulogu u tome koliki dio bruto plaće odlazi na porez.
Koje europske zemlje imaju najviše, a koje najniže poreze na dohodak?
Prema izvješću OECD-a “Taxing Wages 2026”, Euronews analizirao je porezne stope na dohodak. U ove brojke nisu uključeni doprinosi za socijalno osiguranje.
Samac bez djece
Prvi primjer odnosi se na samca bez djece koji zarađuje prosječnu plaću. U 2025. godini porez na dohodak u toj kategoriji kreće se od 6,6 posto u Poljskoj do 35,3 posto u Danskoj među 27 europskih zemalja, od kojih su 22 članice EU-a.
Prosjek za EU-22 iznosi 17,2 posto, dok je prosjek OECD-a nešto niži i iznosi 15,5 posto.
Danska je jedina zemlja s porezom većim od 30 posto, dok su Island (27,1 posto) i Belgija (25,6 posto) iznad 25 posto. Porezi veći od 20 posto bilježe se i u Estoniji (21,6 posto), Finskoj (21,1 posto), Irskoj (21 posto) i Norveškoj (20,4 posto).
Među najvećim europskim gospodarstvima Italija (19,1 posto) i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju poreze iznad prosjeka EU-a, dok je Njemačka točno na prosjeku sa 17,2 posto. Španjolska (17,1 posto) i Francuska (16,7 posto) nešto su ispod prosjeka.
Uz Poljsku, jednoznamenkastu stopu ima i Češka s 9,7 posto. Švicarska i Slovačka također ostaju ispod 12 posto.
Obitelj s jednim zaposlenim roditeljem i dvoje djece
U većini slučajeva obitelj s jednim zaposlenim roditeljem i dvoje djece plaća manji porez od samca bez djece. To potvrđuju i prosjeci EU-a i OECD-a, gdje porezno opterećenje pada s 17,2 na 11 posto.
U ovom slučaju porezne stope kreću se od -6,5 posto u Slovačkoj do 31,8 posto u Danskoj. Negativna stopa znači da država zapravo vraća novac kroz porezne olakšice umjesto da ga uzima. Njemačka je vrlo blizu toj granici s poreznom stopom od samo 0,7 posto.
Obitelji s jednim zaposlenim roditeljem i dvoje djece plaćaju manje od pet posto poreza i u Poljskoj (1,1 posto), Češkoj (3,3 posto), Portugalu (4,5 posto) i Sloveniji (4,7 posto).
S druge strane, porez i dalje prelazi 20 posto u Estoniji (21,6 posto), Finskoj (21 posto), Islandu (20,4 posto) i Norveškoj (20,4 posto).
Obitelj s dvoje zaposlenih roditelja i dvoje djece
Treći primjer odnosi se na obitelj s dvoje zaposlenih roditelja i dvoje djece, pri čemu oba roditelja zarađuju prosječnu plaću. Takve obitelji plaćaju nešto manji porez od samaca bez djece. Prosjek EU-22 iznosi 15,5 posto, a OECD-a 14,3 posto.
Porezne stope u ovom slučaju kreću se od 4,7 posto u Slovačkoj do 35,3 posto u Danskoj.
Ekonomist Zaklade Tax Foundation Alex Mengden objasnio je da u državama s ravnim poreznim sustavom obitelji s dvoje djece uglavnom plaćaju isti porez bez obzira radi li jedan ili oba roditelja. U progresivnim poreznim sustavima obitelji s dva primanja obično plaćaju više poreza.
Zašto se porezi toliko razlikuju među državama?
Edoardo Magalini, analitičar i statističar OECD-a te jedan od autora izvješća, navodi više razloga za razlike među državama.
„Države imaju različite pristupe poreznom sustavu, ovisno o potrebama proračuna, strukturi gospodarstva i povijesnom razvoju fiskalnih institucija“, rekao je za Euronews.
Dodao je kako se neke zemlje više oslanjaju na PDV ili poreze na kapital i dobit poduzeća, dok druge više oporezuju rad.
Porez na dohodak nije cijela priča
Magalini upozorava da ukupno porezno opterećenje rada ne čini samo porez na dohodak, nego i doprinosi za socijalno osiguranje koje plaćaju zaposlenici i poslodavci.
Primjerice, Danska ima najvišu stopu poreza na dohodak, ali radnici tamo gotovo uopće ne plaćaju doprinose. S druge strane, Francuska je ispod prosjeka EU-22, no ima vrlo visoke doprinose za socijalno osiguranje.
Mengden ističe da su upravo doprinosi glavni razlog razlika među državama jer značajno utječu na konačnu neto plaću radnika.
John Hurley iz Eurofounda dodaje da zemlje s većim poreznim opterećenjem rada uglavnom imaju progresivnije porezne sustave, odnosno više oporezuju bogatije građane, a manje radnike s nižim primanjima.
Gdje djeca najviše smanjuju porez?
Kada se usporede samac bez djece i obitelj s jednim zaposlenim roditeljem i dvoje djece, razlike su posebno velike u nekim državama.
U Slovačkoj razlika iznosi čak 17,4 postotna boda, u Njemačkoj 16,5, Luksemburgu 12 i Belgiji 11,8 postotnih bodova.
S druge strane, u Estoniji, Norveškoj, Litvi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj, Švedskoj i Turskoj nema razlike u poreznoj stopi između samaca i obitelji s djecom.
Mengden objašnjava da razlika uglavnom pokazuje koliko su izdašne porezne olakšice za djecu.
„To što neke zemlje nemaju razliku u porezima ne znači da ne pomažu obiteljima. Podrška se može pružati kroz javne usluge, izravne naknade ili besplatno zdravstveno osiguranje za djecu“, zaključio je.