Očekuje se da će oko dvije trećine europskih zemalja povećati dob za umirovljenje muškaraca, dok će to učiniti tri četvrtine zemalja kada je riječ o ženama, prenosi N1.
Prema analizi Euronewsa koja obuhvaća podatke za 32 zemlje, muškarci će imati višu dob za umirovljenje u 21 zemlji, a žene u njih 24.
Na razini EU-a, uobičajena dob za odlazak u mirovinu trebala bi porasti za oko dvije godine za muškarce i 2,6 godina za žene, pokazuje izvješće Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) Pensions at a Glance 2025.
Usporedba se odnosi na osobe koje su otišle u mirovinu 2024. godine i one koje su iste godine s navršene 22 godine ušle na tržište rada, uz pretpostavku neprekinute radne karijere. Ta bi generacija u pravilu odlazila u mirovinu krajem 2060-ih.
„Povećanje dobi za odlazak u mirovinu i dalje je uobičajena strategija za poboljšanje financijske održivosti mirovinskih sustava bez smanjenja razine mirovina”, navodi se u izvješću.
„Alternativno, financijska održivost može se postići povećanjem doprinosa ili smanjenjem razine mirovinskih naknada.”
Pa gdje će dob za umirovljenje najviše rasti i koje će zemlje imati najvišu dob za odlazak u mirovinu?
Gdje muškarci danas najranije, a gdje najkasnije odlaze u mirovinu?
Prema podacima OECD-a za 2024. godinu, najviša dob za odlazak muškaraca u mirovinu iznosi 67 godina, a imaju je Danska, Norveška, Island i Nizozemska. Prosjek Europske unije iznosi 64,7 godina.
Turska je izrazita iznimka, s dobi za umirovljenje od samo 52 godine. Slijede Grčka, Slovenija i Luksemburg, gdje muškarci odlaze u mirovinu sa 62 godine.
Među pet najvećih europskih gospodarstava Njemačka ima najvišu dob za odlazak muškaraca u mirovinu – 66,2 godine, dok Francuska ima najnižu, 64,3 godine.
Gdje će muškarci raditi do 70. godine ili dulje?
Na razini EU-a muškarci koji su 2024. godine s 22 godine ušli na tržište rada u prosjeku će odlaziti u mirovinu sa 66,7 godina, oko 2069. godine.
Danska će imati najvišu dob za odlazak muškaraca u mirovinu – čak 74 godine. Do kraja 2060-ih dob za umirovljenje dosegnut će 71 godinu u Estoniji te 70 godina u Italiji, Nizozemskoj, Švedskoj i Cipru.
Najniža dob za umirovljenje muškaraca bit će 62 godine u Sloveniji i Luksemburgu.
Među najvećim europskim gospodarstvima muškarci u Italiji odlazit će u mirovinu najkasnije, sa 70 godina, slijedi Ujedinjena Kraljevina sa 68 te Njemačka sa 67 godina. U Francuskoj i Španjolskoj muškarci će odlaziti u mirovinu sa 65 godina.
Turska bilježi najveći rast: muškarci će raditi 13 godina dulje
Muškarci u Turskoj suočit će se s najvećim povećanjem dobi za odlazak u mirovinu – čak 13 godina, s 52 na 65 godina.
U Danskoj će dob za umirovljenje muškaraca porasti za sedam godina, a slijede Estonija, Italija, Slovačka i Cipar, gdje će povećanje iznositi najmanje pet godina.
U Švedskoj će muškarci raditi četiri godine dulje, do 70. godine života, a u Grčkoj do 66. godine.
U Nizozemskoj će dob za umirovljenje porasti za tri godine, na 70 godina, a u Finskoj na 68 godina.
Povećanje od najmanje dvije godine očekuje se i u Portugalu te Ujedinjenoj Kraljevini, gdje će dob za umirovljenje dosegnuti 68 godina, kao i u Češkoj, Rumunjskoj i Belgiji, gdje će iznositi 67 godina.
U Njemačkoj i Francuskoj dob za odlazak muškaraca u mirovinu povećat će se za manje od godinu dana, dok će u nekoliko drugih zemalja ostati nepromijenjena.
Gdje će žene imati najvišu dob za odlazak u mirovinu?
Kod žena danas najvišu dob za odlazak u mirovinu – 67 godina – imaju Danska, Nizozemska, Island i Norveška. Prosjek Europske unije iznosi 64 godine.
Turska ima uvjerljivo najnižu dob za umirovljenje žena, 49 godina, a slijedi Poljska sa 60 godina.
Na razini EU-a žene koje su 2024. godine s 22 godine ušle na tržište rada u prosjeku će odlaziti u mirovinu sa 66,6 godina, odnosno 2,6 godina kasnije od žena koje su otišle u mirovinu 2024.
Kao i kod muškaraca, Danska će imati najvišu dob za umirovljenje žena – 74 godine. U Estoniji će ona dosegnuti 71 godinu, a u Italiji 70 godina. Žene u Nizozemskoj, Švedskoj i Cipru također će raditi do 70. godine.
Unutar EU-a Poljska će i krajem 2060-ih zadržati najnižu dob za odlazak žena u mirovinu – 60 godina.
Među najvećim europskim gospodarstvima žene u Italiji odlazit će u mirovinu sa 70 godina, u Ujedinjenoj Kraljevini sa 68, u Njemačkoj sa 67, a u Francuskoj i Španjolskoj sa 65 godina.
Budući da Turska danas ima iznimno nisku dob za umirovljenje žena, upravo će ondje biti zabilježen najveći rast – čak 14 godina, s 49 na 63 godine.
U Italiji će dob za umirovljenje žena porasti za 6,2 godine, a u Danskoj za sedam godina.
Povećanje od najmanje četiri godine očekuje se i u Estoniji (6,3 godine), Slovačkoj (5,8 godina), Cipru (pet godina), Rumunjskoj (4,8 godina), Austriji (4,5 godina) te Švedskoj i Grčkoj (četiri godine).
U Španjolskoj će dob za odlazak žena u mirovinu ostati 65 godina. Njemačka i Francuska zabilježit će povećanje manje od godinu dana, dok će u Ujedinjenoj Kraljevini ono iznositi dvije godine.
Starenje stanovništva stavlja mirovinske sustave pod sve veći pritisak
U nekim zemljama promjene očekivanog životnog vijeka utjecat će na dob za odlazak u mirovinu. Primjerice, Danska bi mogla ublažiti sadašnju izravnu povezanost između dobi za umirovljenje i očekivanog životnog vijeka.
U tom slučaju, navodi se u izvješću, „projicirana dob za odlazak u mirovinu bila bi niža od 74 godine”.
Izvješće upozorava da će stanovništvo zemalja OECD-a u idućih 25 godina ubrzano starjeti. Na svakih 100 osoba u dobi od 20 do 64 godine broj osoba starijih od 65 godina porast će s 33 u 2025. na 52 u 2050. godini. Za usporedbu, 2000. godine taj je broj iznosio 22.