Političari vole ponavljati kako hrvatski umirovljenici imaju premalo radnog staža, a to im služi za opravdanje niskih mirovina. Eurostat je objavio podatke za 2020. godinu koji pokazuju da prosječni radni staž u Hrvatskoj raste.
U 2013. Hrvati su u prosjeku radili 31.1 godinu, a zaključno s 2020. godinom smo “bogatiji” za godinu i pol radnog staža tako da sada radimo 32,8 godina, objavio je portal mirovina.hr.
Daleko je to od europskog prosjeka koji je u istom razdoblju narastao s 35.2 na 35.7 godina.
Jednako kao mi rade Grci, ali oni zato u prosjeku imaju mirovine od preko 6.000 kuna. Kraći prosječni staž od nas skupe Sjeverna Makedonija, Italija i Turska gdje se radi tek 27.3 godine u prosjeku.
Rekorderi dolaze sa sjevera Europe, što ne treba posebno čuditi jer su oni na velikom broju ovakvih tablica uvijek među prvima. Tako se u Norveškoj radi 39.7 godina, a bolji od njih su Danska (40), Nizozemska (41), Švedska (42), Švicarska (42.5), a na Islandu čak 44.9 godina!
Brojke su možda još bolje
Kako to da neke zemlje, poput Islanda, imaju preko 10 godina radnog staža više u prosjeku od Hrvata? Stvar je perspektive, i naravno, zakonodavstva. Tako neke zemlje u radni staž pribrajaju i vrijeme provedeno na fakultetu, služenje vojnog roka i slično. U Hrvatskoj toga nema.
Također, političari zainteresirani za mirovinski sustav kritizirali su Vladu zbog podataka koje šalje Eurostatu. Recimo, HSU je prošle godine optužio Vladu da Europi šalje podatke koji donose iskrivljenu sliku. Navode kako su u prosječan radni staž uključeni korisnici prema međunarodnim ugovorima koji su dio mirovine ostvarili u Hrvatskoj, a dio u inozemstvu. Takvi umirovljenici imaju manje staža u Hrvatskoj od prosječnog umirovljenika koji nije radio u inozemstvu.
Isto tako, Hrvatska ima i velik udio invalida među umirovljenicima. Imamo čak i invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu koju koristi preko 70 tisuća ljudi. Njihov radni prosjek je oko 20 godina, što također vuče statistiku prosječnog rada prema dolje.
Izvor: mirovina.hr
