Lani je ukupan priljev sredstava na privatne račune građana bio 1,91 milijardi eura – 952 milijuna eura stiglo je iz neke od država članica EU, a 961 milijuna eura izvan EU!
Rumunjska i Srbija su rekorderi po primljenim doznakama s po više od 3,5 milijarde eura doznaka, tri milijarde eura sjelo je na privatne račune u Poljsku, a Hrvatska je s lanjskim povećanjem gotovo sustigla Italiju.
Prema Bosni i Hercegovini slilo se 1,5 milijardi eura, a od europskih zemalja još jedino Litva i Bugarska imaju više od jedne milijarde eura privatnih doznaka. Kad se od priljeva oduzmu privatne doznake koje su isplaćene iz Hrvatske prema drugim zemljama, a lani su one bile 433 milijuna eura, Hrvatska se našla na četvrtom mjestu među 11 članica EU primateljica s plusom od 1,48 milijardi eura. Ispred nas su Rumunjska, Portugal i Poljska, navodi Eurostat koji u podatke uključuje radničke, ali i sve druge doznake na privatne račune građana.
Bosna i Hercegovina imala je neznatni odljev od 67 milijuna eura, pa je njezin saldo tek nešto niži od hrvatskog i iznosi 1,442 milijarde eura. Slovenija se nalazi među zemljama s većim odljevom doznaka od priljeva za 24 milijuna eura, Srbija je u plusu 3,3 milijarde eura, Kosovo 821 milijun eura, Crna Gora 196 milijuna eura, a Sjeverna Makedonija 178 milijuna eura.
Izvor: vecernji.hr