Hrvati navalili na prekvalifikacije. Svi žele biti ličioci, keramičari, ali i 'medijski tehničari'
Novosti s tržišta rada

Hrvati navalili na prekvalifikacije. Svi žele biti ličioci, keramičari, ali i 'medijski tehničari'

Pandemija koronavirusa ostavila je trag na globalnom tržištu rada, na kojem ljudi sve više postaju svjesni toga da potrebe za njihovim trenutnim zanimanjima za već nekoliko godina možda neće biti

Prošla godina zbog pandemije je bila izazovna za cijeli obrazovni sustav, pa tako i za obrazovanje odraslih kao dio tog sustava. U situaciju je najbolje upućena Snježana Zbukvić-Ožbolt iz Pučkog otvorenog učilišta (PUO) Zagreb, obrazovne ustanove koje nudi programe osposobljavanja, usavršavanja i prekvalifikacija.

'Nekada se mislilo da u obrazovanje odraslih idu samo starije osobe te da se nastava održava kasno navečer zbog nekadašnjeg kolokvijalnog naziva 'večernja škola'. Kada je javnost upoznata s činjenicom da se slika polaznika u obrazovanju odraslih promijenila u odnosu na sliku otprije deset ili 20 godina te da su naši učenici u nekim programima jednake dobi kao i učenici u redovnoj školi, da su kurikulumi isti kao i u redovnoj školi, da su nastavnici dodatno educirani za rad u obrazovanju odraslih (osim potrebnih nastavničkih kompetencija imaju andragoške kompetencije), broj upisa je povećan', ističe Zbukvić-Ožbolt, dodajući da je prošle godine sveukupno 899 polaznika bilo upisano u neki od programa osnovne i srednje škole.

S obzirom na pandemiju i sve izazove koje je donijela sa sobom – nesigurnost posla, manje prihode, povećanje životnih troškova – ali i na sve manji broj polaznika u redovnom sustavu – manji broj djece, iseljavanje – zamjetan je pad broja upisanih polaznika. Online nastava učinila je obrazovanje dostupnijim jer su izbjegnuti troškovi za putovanje, kaže Zbukvić Ožbolt. 'Velika podrška roditeljima i polaznicima bio je pilot-projekt besplatnog javnog željezničkog prijevoza djece i učenika osnovnih i srednjih škola na području Hrvatske na temelju odluke Vlade, pa su i naši polaznici koji su u dobi učenika redovne škole mogli besplatno putovati do škole i prakse kod poslodavaca', dodaje.

Prema podacima koje nam je ustupila, 59 polaznika bilo je uključeno u program završavanja osnovne škole za odrasle, a koji financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja i za polaznike je besplatan, dok je sveukupno 840 polaznika pohađalo srednjoškolske programe i programe prekvalifikacije. 'Odnos broja upisanih polaznika u programe prekvalifikacije i u obrazovne skupine za stjecanje prve kvalifikacije nije se značajnije mijenjao u odnosu na prethodne godine', navodi naša sugovornica, piše Tportal.

'Polaznici se u ova zanimanja upisuju većinom u lipnju jer su se tijekom godine informirali o svim mogućnostima. Dio polaznika upisuje se tijekom ljeta i za njih nastava počinje 5. rujna, kad i redovna škola. Sve prekvalifikacije unutar sektora turizam i ugostiteljstvo počinju početkom listopada zbog rada u sezoni. Ove godine početak smo planirali 3. listopada jer su polaznici tako iskazali svoj interes. U svim prekvalifikacijama način i vrijeme izvođenja nastave nastoje se što više prilagoditi polaznicima i zato se nastava većinom odvija u poslijepodnevnim satima, od 16 ili od 17 sati. Na taj način i oni koji su zaposleni mogu nesmetano pohađati nastavu', pojašnjava Zbukvić-Ožbolt.

Ističe da su to sve to četverogodišnje kvalifikacije koje su osobama sa završenom trogodišnjom školom omogućile daljnju vertikalnu prohodnost; nastavak obrazovanja, polaganje državne mature i upis na fakultet, ali i siguran posao. U novoj školskoj godini znatno je porastao interes za program prekvalifikacije tehničar cestovnog prometa dok je interes za strukovne kvalifikacije u trogodišnjem trajanju u padu u odnosu na prethodne godine.

'Sve ostale prekvalifikacije, primjerice za zanimanja zidar, kuhar, vrtlar, slastičar, realizirane su u manjem obimu, svega jedan razred, odnosno jedna obrazovna skupina tijekom godine. Prošle godine imali smo interes samo za zidare i vrtlare. Najveći je interes za četverogodišnje strukovne kurikulume jer oni omogućuju nastavak obrazovanja, brže zapošljavanje ako je riječ o nezaposlenima, ali i napredovanje na poslu ako je riječ o zaposlenima. Program zidara realiziran je za poznatog poslodavca', kaže Zbukvić-Ožbolt, ističući da su tvrtke nekad više ulagale u obrazovanje i jačanje vlastitih zaposlenika dok većina polaznika danas sama snosi troškove obrazovanja.

Od strukovnih kvalifikacija na razini 4, koje se odnose na trogodišnju i četverogodišnju srednju školu, POU Zagreb svake godine realizira nastavu u 12 programa. Za trogodišnju srednju školu radi se o programima za kuhara, slastičara, konobara, zidara i vrtlara. Četverogodišnja zanimaju obuhvaćaju tehničara za računalstvo, medijskog tehničara, tehničara cestovnog prometa, upravnog referenta, kozmetičara, tehničara nutricionista, fizioterapeutskog tehničara i ekonomista, a uglavnom je riječ o polaznicima u dobi od 17 do 26 godina.

U cijelosti završavaju srednju školu

Tijekom 2021. u porastu je bio broj polaznika koji su odlučili u cijelosti završiti srednju školu, koju su iz nekog razloga prekinuli. Tom povećanom interesu pridonijela je i činjenica da je nastava bila organizirana online, kao i u redovnom sustavu, pa je obrazovanje bilo dostupnije ljudima koji su iz udaljenijih mjesta, stoga nisu imali dodatne troškove poput putovanja.

'Najbolje je bio prihvaćen kombiniran oblik: kada je nastava bila online, davali smo prednost onim stručno-teorijskim predmetima u kojima je to bilo moguće provesti jednako kvalitetno kao i u samoj ustanovi, a vježbe bismo provodili u malim skupinama u školi čim su to mjere dopustile. Važno je napomenuti da su ostvareni svi planirani obrazovni ishodi. Iz ankete koju smo proveli među svojim polaznicima saznali smo da im je najviše nedostajao socijalni kontakt. Svi programi izvode se na način koji je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja pa je tako u nekim programima osposobljavanja i usavršavanja moguć i takav kombinirani oblik. Važno je napomenuti da polaznici žele da se vježbe izvode fizički u školi jer ponekad nemaju sve uvjete za praćenje online nastave', naglašava Zbukvić-Ožbolt.

Prekvalifikacija visokoobrazovanih osoba

Upravne referente upisuju polaznici u 30-im i 40-im godinama. Prekvalifikacije za zanimanje kuhar i slastičar najčešće upisuju osobe koje imaju radnog iskustva u tom poslu, ali nemaju odgovarajuću kvalifikaciju, a koja im je potrebna za pokretanje vlastitog posla. 'To im je do sada bio hobi, a sada ga žele profesionalizirati. Mahom je riječ o visokoobrazovanim osobama koje su se već dokazale na svojim poslovima i sada ih žele promijeniti', pojašnjava nam Zbukvić-Ožbolt, dodajući da PUO Zagreb ima odobrenja za rad još nekih programa, ali trenutačno nema interesa za ta zanimanja. npr. zaštitar osoba i imovine, tehničar zaštite osoba i imovine, komercijalist i prodavač.

Trajanje prekvalifikacije ovisi o prethodno završenoj srednjoj školi i o broju dopunskih i razlikovnih predmeta, kao i o tome je li prekvalifikacija unutar istog obrazovnog sektora, primjerice prekvalifikacija iz zanimanja kuhar u zanimanje slastičar, ili iz jednog obrazovnog sektora u drugi, primjerice prekvalifikacija iz kuhara u tehničara za računalstvo.

U pravilu prekvalifikacije u četverogodišnjim strukovnim programima traju od 12 do 24 mjeseca, a u trogodišnjim od osam do 12 mjeseci. Po završetku prekvalifikacije polaznik stječe još jednu strukovnu kvalifikaciju koju upisuje u e-radnu knjižicu. 'Valja znati da se u obrazovanju odraslih nastava mora realizirati u istom fondu sati kao i u redovnoj školi – vježbe i praktična nastava izvode se 100 posto, a općeobrazovni predmeti izvode se dopisno-konzultativnom nastavom te je zato trajanje prekvalifikacije tako dugotrajno', napominje Zbukvić-Ožbolt.

Nikad nije kasno

Zbukvić-Ožbolt kaže da sve više roditelja upisuje svoju djecu u prvi razred srednje škole u POU Zagreb kako bi završili i stekli određene strukovne kvalifikacije. Taj broj raste iz godine u godinu, a upisuje ih se odmah po završetku osmog razreda, uglavnom u ranije navedene najtraženije programe medijskog tehničara, tehničara za računalstvo i kozmetičara.

'Roditelji nam se javljaju još dok je učenik u osnovnoj školi, dobro se raspitaju o svemu i donose odluku o upisu. Većina roditelja napominje da je bila ključna preporuka roditelja čija su djeca upisana kod nas ili su već završila školu. Jedan od razloga je i to što su naši razredi izrazito mali i u prosjeku je desetero učenika u razredu. Ozračje u takvim razredima je poticajno i učenici mogu u potpunosti ostvariti svoje potencijale. Neki od tih učenika imaju i neke druge obaveze, kao što su aktivno bavljenje sportom, plesom, glazbom, a naš oblik rada omogućava im da uspješno usklade sve svoje obaveze', kaže sugovornica.

'Za cjeloživotno učenje, a time i programe prekvalifikacije, završavanja osnovne i srednje škole. pa i druge oblike – usavršavanje, osposobljavanje u struci, stjecanje mikrokvalifikacija – važna je pozitivna slika u široj javnosti. Važno je reći da nikada nije kasno uključiti se u obrazovanje, nastaviti tamo gdje smo stali ili krenuti ispočetka, bez obzira je li riječ o formalnom ili neformalnom obrazovanju', zaključuje Zbukvić-Ožbolt.

Najtraženija osposobljavanja:

  • osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanju soboslikar / ličilac
  • osposobljavanje za jednostavne poslove u zanimanju keramičar / oblagač
  • osposobljavanje za osnovne poslove MONTERA SERVISERA PLINSKIH BOJLERA
  • osposobljavanje za osnovne poslove MONTERA SERVISERA RASHLADNIH I KLIMA UREĐAJA (FRIGOMEHANIČAR)
  • osposobljavanje za rukovatelja CNC strojem
  • osposobljavanje za SAMOSTALNO VOĐENJE KNJIGOVODSTVA U PRIVATNIM PODUZEĆIMA
  • osposobljavanje za osnovne poslove ADMINISTRATORA
  • osposobljavanje za poslove ECDL OPERATERA.

Najtraženija usavršavanja:

  • usavršavanje za poslove VODITELJA IZRADE I PROVEDBE PROJEKATA FINANCIRANIH IZ FONDOVA I PROGRAMA EU-a
  • usavršavanje za poslove MONTERA FOTONAPONSKIH SUSTAVA.