OVI indeks je na godišnjoj razini u srpnju porastao za 1,6 posto, najviše od listopada 2023., i to nakon pet mjeseci pada i skromnijeg rasta u mjesecu lipnju. Sudeći prema desezoniranim podacima i kretanju indeksa u usporedbi s prethodnim mjesecima, zabilježen je pad od -0,9 posto u odnosu na lipanj, i to nakon prethodnog tromjesečja u kojem je indeks stagnirao u odnosu na prvo tromjesečje ove godine. Početak trećeg tromjesečja započeo je padom, a stopa rasta broja oglasa u prvih sedam mjeseci godine u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine iznosila je -3,2 posto te -1,5 posto u odnosu na prethodnih sedam mjeseci. Iako se vjerojatno i dalje radi o promjenama u obrascima zapošljavanja radnika u turističkim djelatnostima, za konačan sud o uzrocima najnovijih trendova na tržištu rada treba pričekati podatke za preostala dva mjeseca trećeg tromjesečja.
Najtraženija zanimanja ostala su nepromijenjena u odnosu na srpanj prošle godine (prodavač, skladištar, vozač, konobar, kuhar i knjigovođa), osim što su kuhari pretekli konobare i završili na četvrtom mjestu najtraženijih zanimanja. Tih šest zanimanja zajedno su na godišnjoj razini generirala skoro tri četvrtine ukupnog rasta broja oglasa. Posebno ističemo prodavače i kuhare čiji je broj oglasa u godinu dana porastao za čak 40, odnosno 38 posto. U istome razdoblju, teleoperateri su zabilježili značajniji pad, kao i radnici u proizvodnji, građevinski radnici, te inženjeri strojarstva. Najveći pad na rang ljestvici najtraženijih zanimanja imali su zidari koji su s 26. mjesta pali na 32. mjesto, a najveći rast zaposlenici u financijama koji su s 23. mjesta godinu dana ranije skočili na 17. najtraženije zanimanje u srpnju 2024. Udio oglasa u kojima se tražila srednja kvalifikacija u godinu dana ostao je nepromijenjen, na 62 posto, dok se udio visoke kvalifikacije blago povećao nauštrb oglasa u kojima su se tražili zaposlenici s niskom kvalifikacijom. Trend zamjene oglasa u kojima se nudi zaposlenje na određeno vrijeme onima na neodređeno nastavio se u srpnju, kada je udio potonjih porastao na 50,7 posto.
Regija sjeverni Jadran predvodila je pad broja oglasa s godišnjom stopom od -15,8 posto i negativnim doprinosom ukupnom broju oglasa od čak -2,3 postotna boda. Tome padu najviše je doprinijelo smanjenje potražnje za liječnicima, prodavačima, medicinskim sestrama i čistačima. Među oglasima koji su imali pozitivan doprinos, u regiji sjeverni Jadran ističu se jedino oglasi za hotelijere/ugostitelje, čiji je broj na godišnjoj razini porastao za 25 posto. Istočna Hrvatska zabilježila je skromniji pad od -1,8 posto, dok su preostale dvije regije, središnja Hrvatska i južni Jadran, na godišnjoj razini ostvarile rast broja oglasa u iznosu od 3,5 i 17,1 posto.
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2020. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA.
