Radnici iz Slavonije godinama su bili “zaštitni znak” svake sezone na Jadranu, no tome je, čini se, došao kraj. Dokazuju to brojke, a koliko su Slavonci bili važna karika u turističkim sezonama na našoj obali, svjedoči i to što se, doslovno, “golim okom” može primijetiti kako ih je danas znatno manje.
Barem su nam tako posvjedočili pojedini turisti, koji su se i zapitali “gdje su nestali Slavonci” iz restorana i hotela po Dalmaciji, pa smo i mi krenuli tim tragom. Potražnja i dalje velika. Da je riječ o znatnom padu broja sezonskih radnika s istoka Hrvatske, dovoljno pokazuje i primjer iz statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
– Područne službe Osijek. Upravo je to područje i bilo (po)najveći bazen iz kojega se crpila sezonska radna snaga za Jadran. – U prvih sedam mjeseci ove godine oko 1100 osoba iz Osječko-baranjske županije zaposlilo se iz evidencije nezaposlenih osoba na sezonskim poslovima na moru. U odnosu na isto razdoblje 2019., bilježi se pad jer su tada iz evidencije Zavoda bile zaposlene 1823 osobe – počinje Ankica Vučković, rukovoditeljica u Odjelu za tržište rada osječkog HZZ-a. Brojke su bile još niže protekle dvije sezone, no riječ je o prvim pandemijskim godinama, koje se doista ne može uspoređivati. Potražnja, pak, ne jenjava.
– Velik broj poslodavaca s Jadrana imao je potrebu za zapošljavanjem sezonskih radnika iz evidencije HZZ-a – Područne službe Osijek, a odrađene su četiri selekcije za velike hotele te je zabilježen i velik odaziv nezaposlenih – dodaje.
Ni stručnost radnika, naglašava, nije upitna. Ugostiteljska škola Osijek jedna je od šest strukovnih škola u Hrvatskoj koja je imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva. Usporedbe radi, ukupno je 25 strukovnih škola u RH imenovano regionalnim centrima kompetentnosti, piše Večernji list.
– U Osječko-baranjskoj županiji također postoji sve veća potreba poslodavaca na lokalnom tržištu rada iz djelatnosti ugostiteljstva i turizma. Nezaposlenima je tako dostupna ponuda rada u njihovoj županiji kroz cjelogodišnje zapošljavanje pa je stoga i manje zanimanje za migracije u jadranske hotele – rezimira rukovoditeljica.
Upravo je jačanje kontinentalnog turizma, stav je i drugih stručnjaka, jedan od razloga zašto je manje Slavonaca na jadranskoj obali. No, nije i jedini.
– Tri su aspekta tog smanjivanja. Prije svega, troškovi u sezoni vrlo su visoki; ako im poslodavac ne osigura smještaj, radnici tamo jednostavno ne mogu preživjeti. Naši ljudi iz Slavonije, usto, nisu spremni živjeti u kontejnerima ili sličnome, što su im poslodavci na moru namijenili. Drugo, plaće na našoj obali niže su od onih koje mogu ostvariti u, recimo, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, koja se otvorila našim radnicima i apsorbirala puno radne snage. Kvalitetniji kadar, koji govori jezike, vrlo se lako mogao dobro zaposliti u spomenutim srednjoeuropskim zemljama, posebice u “boomu” nakon pandemije. Velika je potražnja za ugostiteljskim i turističkim uslugama u tim zemljama pa se i radna snaga iz Slavonije mobilizirala više prema tim zemljama nego prema Dalmaciji – kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
Situacija je takva, dodaje, da više nema dovoljno radnika u ugostiteljstvu ni u Srbiji i BiH.
– Ne smije se, naravno, zanemariti ni domaća komponenta. Porast broja malih OPG-ova, odnosno obiteljskih turističkih smještajnih kapaciteta vidljiv je u cijelom Podunavlju, od Baranje do Iloka. Novi se kapaciteti otvaraju, primjerice, i u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je obnovljen Dvorac Janković u Suhopolju i time otvoreno novih 20-ak radnih mjesta – navodi.
– Dolazimo sad i do teze koju stalno zastupam, a to je da će ulazak u euro područje i Schengen izjednačiti cijene svih faktora proizvodnje, uključujući i cijene rada u tim zemljama. Tko ne bude mogao platiti za odgovarajuću produktivnost ili kvalitetu radne snage, ostat će bez i nje i morat će je tražiti po Aziji – poručuje.
Podigli plaće Valamar Riviera ove sezone zapošljava više od 7000 radnika, dolaze iz svih krajeva Hrvatske, uključujući i Slavoniju i Baranju. Za Slavonce i Baranjce kao zaposlenike imaju samo riječi hvale.
– Izuzetno smo zadovoljni kvalitetom njihova rada i činjenicom da se iz godine u godinu vraćaju raditi u Valamar. Iako je vidljiv pad broja kandidata iz tih regija, konstantnim ulaganjem u programe koji pružaju kvalitetno i dugoročno zaposlenje, visoka primanja i razvoj karijere u turizmu sigurni smo da će se trend s vremenom promijeniti. Bez obzira na krizu koja je snažno pogodila turizam u prethodnom razdoblju, Valamar je značajno podigao plaće i nagrade za sve djelatnike, u što je samo ove godine uložio oko 100 milijuna kuna – navode iz te kompanije.
– Plaće za stručna zanimanja uključujući kuhare, konobare, kućne majstore specijaliste i recepcionare u Valamaru su podignute u prosjeku za 14 posto te njihova primanja ove sezone iznose mjesečno od 1000 do 1600 eura neto – dodaju.
